Svi mi imamo “loše” navike koje štete našem zdravlju i načinu života. One očite, poput pušenja, alkoholizma, itd. nije potrebno naglašavati, no, prema stručnjacima postoje i neupadljive ili “manje štetne” navike koje mogu biti jednako “destruktivne” i “opasne”.
1. Kućno kino: Sustavi za kućnu zabavu u većini naših zona za odmor i opuštanje dovoljno loše doprinose čineći većinu nas zalijepljenima za kauče, no stavljanje televizije u kuhinju može doprinijeti nesvjesnom grickanju dok odlažemo namirnice ili pripremamo obroke. Umjesto toga, stručnjaci predlažu postavljanje jedinica za zabavu uz opremu za vježbanje kako biste se mogli “izgubiti” u svojim omiljenim emisijama i zapravo “izgubiti” pojam o tome koliko ste pritom zapravo vježbali.
2. Destruktivno blagovanje: Dovoljno je loše što smo generacija brze hrane i brzih i laganih obroka prepunih masnoća i kalorija, a većina nas još ima i ormare pune čipsa, umaka i druge slične masne hrane. No, prema mišljenju profesionalaca, u javnosti smo jednako loši kao i privatno. Štoviše, skloni smo naručiti masna jela u restoranima bez ikakvog razmišljanja. Stručnjaci predlažu ne samo pažljivo čitanje jelovnika, već i postavljanje pitanja o pripremi i alternativama (uključujući dostupne zamjene).
3. Loši smo do kostiju: Stručnjaci tvrde da, dok većina nas dobiva mliječne proizvode u organizam dodavanjem mlijeka u kavu ili uživanjem i sladoledu ili smrznutom jogurtu, sugeriraju da kod većine toga postoji i nezanemariva količina šećera (puni su šećera). Dodaju da većina nas ne dobiva dovoljno kalcija i drugih esencijalnih hranjivih sastojaka koji se nalaze u mliječnim proizvodima s niskom udjelom masti poput obranog vrhnja, sira, jogurta i slično.
Predlažu (uz uvrštavanje takvih proizvoda u svakodnevnu prehranu) i svakodnevno uzimanje dodatka kalcija koji sadrži vitamin D i magnezij.
4. Ne čitamo koliko smo nekad: Barem ne kada su u pitanju važne stvari poput oznaka hrane i onoga što zapravo unosimo u tijelo. Stručnjaci primjećuju da bi, ako bismo zapravo pogledati što jedemo (ili prije no što jedemo), vidjeli da osim masti nude samo prazne kalorije i malo ili NIMALO nutrijenata. Osim toga, mnogi nam (dugoročno) mogu donijeti više štete nego koristi.
5. Previše smeća u našem prtljažniku i na našem tanjuru: Od bijelog kruha, tjestenine, krumpira, itd., više se prepuštamo hrani koja nam nije potrebna nego onoj koja nam treba, koja je zapravo dobra za nas i pomaže nam u obrani od bolesti. Prema stručnjacima, gotovo 75% stanovništva priznaje da u prehrani ne unosi dovoljno preporučene količine voća i povrća. Podsjećaju nas da je samo mala šalica soka od naranče jednaka jednoj porciji voća, a pola šalice kuhanog špinata jednoj porciji povrća, tako da je dobivanje zelenila lakše no što se to možda čini.
6. Ne uspijevamo se usredotočiti na svoje slaže točke: Profesionalci ističu da većina nas ne vježba onoliko koliko bi trebala, snagu ne uspijevamo trenirati onoliko često koliko bismo trebali. Primjećuju da bildanje jača kosti i povećava tjelesnu masnoću i sposobnost sagorijevanja kalorija. Sve što trebate je 10 minuta vremena tri puta tjedno.
7. Gušimo se u dimu: Čak i ako osobno ne pušimo, većina nas poznaje nekoga tko to čini, a to može biti jednako štetno za naše zdravlje. Štoviše, stručnjaci tvrde da provođenje samo jednog sata u blizini pušača ima učinak kao pušenje četiriju cigareta.
8. Pokrenuti smo (u svim pogrešnim područjima): Iako je biti pokrenut u životu i u karijeri možda dobra stvar, stručnjaci primjećuju da većina stanovništva nema nagon za hodanjem. Štoviše, nameće nam se hodati, makar i samo preko ceste. Primjećuju da samo 30 minuta hodanja dnevno, čak i podijeljeno na kraće intervale, može rezultirati povećanom energijom, te većim gubitkom kilograma i kontrolom.
9. Svi mi imamo “Sve je dobro dok je dobro” mentalitet: Dok ne osjetimo da nešto ozbiljno nije u redu ili bi moglo poći po krivu, mnogi od ni ne odlaze na rutinske medicinske preglede. Ipak, stručnjaci ističu da je posjet medicinskom stručnjaku presudan za održavanje zdravstvenog stanja i praćenje nekih od tihih ubojica poput visokog krvnog tlaka.
Zapamtite, rana detekcija je ključ (za mnoga stanja i bolesti), ali ne može vam se pomoći i ne može vas se liječiti dok ne posjetite svog liječnika.
10. Vjerujemo da je neznanje blaženstvo: Imamo malo ili nimalo shvaćanja za svoje tijelo, kako ono radi, što je za njega dobro (općenito i specifično), niti nadgledamo vlastito zdravlje. Stručnjaci predlažu da budete aktivan pacijent, vodite računa o vlastitom tijelu i svim promjenama, ne samo da ih nadgledate, već i da ih odete provjeriti ako imate bilo kakvih pitanja ili nedoumica. Zapamtite, što više znate o svom tijelu, to su veće šanse da znate kada nešto (potencijalno ozbiljno) nije u redu.
