Kategorije
Ljepota i zdravlje

Hrana i nutrijenti koji pomažu u suzbijanju gripe i prehlade

Počela je sezona gripe i ako vaš imunološki sustav nema vitamine koji su mu potrebni, velika je vjerojatnost da obrana protiv gripe i prehlade neće uspjeti.

No, ako svakodnevno uzimanje pregršt esencijalnih vitamina, minerala i ulja zvuči previše za probaviti na prvu, stručnjaci kažu da sve što trebate možete dobiti jednim jednostavnim učenjem kako se obraniti od prehlade prije suočavanja s njome, a to je donošenje zdravih izbora koji NAM pomažu da budemo zdravi.

  1. Vitamin A: Dnevna preporučena doza je 2.300 međunarodnih jedinica (IU), a prema stručnjacima, najbolji način za dobivanje dnevne doze (vitamina A) je u jelovnik uvrstiti slatkovodnu ribu (poput lososa), žumanjke, obogaćene mliječne proizvode i voće i povrće koje obiluje beta-karotenom.
  • B-vitamini: Za zdravu dozu vitamina B6 (između 1,3 i 1,5 miligrama), napunite svoj tanjur mesom, peradi, ribom, cjelovitim žitaricama, tamnim zelenim lisnatim proizvodima i krumpirom. Za preporučenu količinu B12 (2,4 mikrograma dnevno), jedite meso, jaja i mliječne proizvode. No, ako ste stariji od 50, možda ćete htjeti razmotriti mogućnost uzimanja dodataka ili povećanja unosa obogaćene hrane.
  • Vitamin-E: Ovaj esencijalni vitamin (kojeg vam je potrebno 22 IU dnevno) i nalazi se u biljnim uljima, margarinu, orašastim plodovima, sjemenkama i tamnom lisnatom zelenilu.
  • Željezo: Preporučuje se dnevno unositi 18 miligrama željeza ako ste mlađi od 50 i 8 miligrama ako imate 50 ili više godina. No, stručnjaci primjećuju da, iako se željezo nalazi u raznim namirnicama, nisu sve jednake kada je u pitanje koliko se dobro željezo iz njih apsorbira. Željezo iz mesa se lako apsorbira, ali to nije nužno slučaj s cjelovitim žitaricama, mahunarkama i tamnim lisnatim povrćem. Ako ste vegetarijanac ili jedete obilje ove hrane, razmislite o povećanju apsorpcije željeza unosom hrane koja je bogata vitaminom C.
  • Cink: Većina ljudi koji jedu meso i koji redovito konzumiraju dovoljno mliječnih proizvoda vjerojatno dobiva preporučenih osam miligrama cinka dnevno. Stručnjaci primjećuju da bi vegetarijanci trebali redovito uključivati cjelovite žitarice i mahunarke u prehranu kako bi zadovoljili preporučeni dnevni unos.

Dodaju kako je još jedan način za jačanje imunološkog sustava izbacivanje stresa vježbanjem ili brzom šetnjom. Također, obavezno perite ruke vrućom vodom i sapunom, temeljito i dobro ribajući.

Za one koji žele “dodatnu zaštitu”, stručnjaci predlažu uravnoteženi multivitaminski mineralni dodatak, ali predlažu savjetovanje s nutricionistom ili liječnikom jer višak nekih vitamina može napraviti više štete nego koristi.

Kategorije
Ljepota i zdravlje

Kako smo odgovorni za štetu počinjenu našem zdravlju?

Svi mi imamo “loše” navike koje štete našem zdravlju i načinu života. One očite, poput pušenja, alkoholizma, itd. nije potrebno naglašavati, no, prema stručnjacima postoje i neupadljive ili “manje štetne” navike koje mogu biti jednako “destruktivne” i “opasne”.

1. Kućno kino: Sustavi za kućnu zabavu u većini naših zona za odmor i opuštanje dovoljno loše doprinose čineći većinu nas zalijepljenima za kauče, no stavljanje televizije u kuhinju može doprinijeti nesvjesnom grickanju dok odlažemo namirnice ili pripremamo obroke. Umjesto toga, stručnjaci predlažu postavljanje jedinica za zabavu uz opremu za vježbanje kako biste se mogli “izgubiti” u svojim omiljenim emisijama i zapravo “izgubiti” pojam o tome koliko ste pritom zapravo vježbali.

2. Destruktivno blagovanje: Dovoljno je loše što smo generacija brze hrane i brzih i laganih obroka prepunih masnoća i kalorija, a većina nas još ima i ormare pune čipsa, umaka i druge slične masne hrane. No, prema mišljenju profesionalaca, u javnosti smo jednako loši kao i privatno. Štoviše, skloni smo naručiti masna jela u restoranima bez ikakvog razmišljanja. Stručnjaci predlažu ne samo pažljivo čitanje jelovnika, već i postavljanje pitanja o pripremi i alternativama (uključujući dostupne zamjene).

3. Loši smo do kostiju: Stručnjaci tvrde da, dok većina nas dobiva mliječne proizvode u organizam dodavanjem mlijeka u kavu ili uživanjem i sladoledu ili smrznutom jogurtu, sugeriraju da kod većine toga postoji i nezanemariva količina šećera (puni su šećera). Dodaju da većina nas ne dobiva dovoljno kalcija i drugih esencijalnih hranjivih sastojaka koji se nalaze u mliječnim proizvodima s niskom udjelom masti poput obranog vrhnja, sira, jogurta i slično.

Predlažu (uz uvrštavanje takvih proizvoda u svakodnevnu prehranu) i svakodnevno uzimanje dodatka kalcija koji sadrži vitamin D i magnezij.

4. Ne čitamo koliko smo nekad: Barem ne kada su u pitanju važne stvari poput oznaka hrane i onoga što zapravo unosimo u tijelo. Stručnjaci primjećuju da bi, ako bismo zapravo pogledati što jedemo (ili prije no što jedemo), vidjeli da osim masti nude samo prazne kalorije i malo ili NIMALO nutrijenata. Osim toga, mnogi nam (dugoročno) mogu donijeti više štete nego koristi.

5. Previše smeća u našem prtljažniku i na našem tanjuru: Od bijelog kruha, tjestenine, krumpira, itd., više se prepuštamo hrani koja nam nije potrebna nego onoj koja nam treba, koja je zapravo dobra za nas i pomaže nam u obrani od bolesti. Prema stručnjacima, gotovo 75% stanovništva priznaje da u prehrani ne unosi dovoljno preporučene količine voća i povrća. Podsjećaju nas da je samo mala šalica soka od naranče jednaka jednoj porciji voća, a pola šalice kuhanog špinata jednoj porciji povrća, tako da je dobivanje zelenila lakše no što se to možda čini.

6. Ne uspijevamo se usredotočiti na svoje slaže točke: Profesionalci ističu da većina nas ne vježba onoliko koliko bi trebala, snagu ne uspijevamo trenirati onoliko često koliko bismo trebali. Primjećuju da bildanje jača kosti i povećava tjelesnu masnoću i sposobnost sagorijevanja kalorija. Sve što trebate je 10 minuta vremena tri puta tjedno.

7. Gušimo se u dimu: Čak i ako osobno ne pušimo, većina nas poznaje nekoga tko to čini, a to može biti jednako štetno za naše zdravlje. Štoviše, stručnjaci tvrde da provođenje samo jednog sata u blizini pušača ima učinak kao pušenje četiriju cigareta.

8. Pokrenuti smo (u svim pogrešnim područjima): Iako je biti pokrenut u životu i u karijeri možda dobra stvar, stručnjaci primjećuju da većina stanovništva nema nagon za hodanjem. Štoviše, nameće nam se hodati, makar i samo preko ceste. Primjećuju da samo 30 minuta hodanja dnevno, čak i podijeljeno na kraće intervale, može rezultirati povećanom energijom, te većim gubitkom kilograma i kontrolom.

9. Svi mi imamo “Sve je dobro dok je dobro” mentalitet: Dok ne osjetimo da nešto ozbiljno nije u redu ili bi moglo poći po krivu, mnogi od ni ne odlaze na rutinske medicinske preglede. Ipak, stručnjaci ističu da je posjet medicinskom stručnjaku presudan za održavanje zdravstvenog stanja i praćenje nekih od tihih ubojica poput visokog krvnog tlaka.

Medicinski pregled
Rana detekcija je ključ za mnoga stanja i bolesti.

Zapamtite, rana detekcija je ključ (za mnoga stanja i bolesti), ali ne može vam se pomoći i ne može vas se liječiti dok ne posjetite svog liječnika.

10. Vjerujemo da je neznanje blaženstvo: Imamo malo ili nimalo shvaćanja za svoje tijelo, kako ono radi, što je za njega dobro (općenito i specifično), niti nadgledamo vlastito zdravlje. Stručnjaci predlažu da budete aktivan pacijent, vodite računa o vlastitom tijelu i svim promjenama, ne samo da ih nadgledate, već i da ih odete provjeriti ako imate bilo kakvih pitanja ili nedoumica. Zapamtite, što više znate o svom tijelu, to su veće šanse da znate kada nešto (potencijalno ozbiljno) nije u redu.

Kategorije
Ljepota i zdravlje

Održavanje zdravlja tijekom sezone prehlade i gripe

Opet je to doba godine. Doba kada je još prevruće za uključivanje grijanja, a ali ne pretoplo za “zimsku” jaknu, posebno za one koji rano ujutro odlaze iz kuće. Iznenadna promjena temperature, kao i njena fluktuacija tijekom dana, kod mnogih može pridonijeti razvoju prehlade. Čak nas i obična prehlada može oboriti s nogu i prikovati za krevet. No, neposredno prije blagdana, to možda nije ono što bi nam u tom trenutku trebalo ili bilo potrebno.

Osim pravilne prehrane, redovitog vježbanja i prikladnog odijevanja, stručnjaci primjećuju i neke druge mjere predostrožnosti koje svi mogu poduzeti kako bi se zaštitili od prehlade i gripe.

1. Riješite se klica čestim pranjem ruku. Da, sve što su vam mama i baka godinama govorile i danas vrijedi. Čak i nakon svih tih godina, ovo je i dalje jedan od najboljih načina za održavanje zdravlja, posebno tijekom sezone prehlade i gripe.

2. Otjerajte prehladu konzumiranjem puno (previše) češnjaka. Češnjak je osim po svom oštrom mirisu poznati i po antibakterijskim i antivirusnim svojstvima.

3. Počnite koristiti ulje eukaliptusa. Stavite malo ulja eukaliptusa, koje je prirodno antibakterijsko sredstvo, na paru i omogućite mu da vam olakša dišne putove, kao i da spriječi sekundarne bakterijske infekcije koje kod prehlade mogu biti vrlo česte.

Ulje aukaliptusa
Ulje eukaliptusa olakšava dišne ​​putove i sprečava bakterijske infekcije.

4. Napadnite ehinacejom na prve znake i simptome prehlade.

5. Žvačite ili kuhajte s đumbirom. Đumbir nije samo izvrstan kod bolesti kretanja i mučnine, već ima i izvrsnu protuupalno djelovanje.

6. Dobro se naspavajte. Nedostatak sna može duboko inhibirati vaš imunološki sustav.

7. Ostanite hidratizirani. Povećanje unosa vode pomoći će vam da budete zdravi i smanjit će šanse da vas gripa obori. Poželjni su topli napitci, a postoje i neki dokazi da udisanje pare dovoljno rano tijekom prehlade ili gripe može smanjiti širenje virusa gornjim dišnim putovima.

8. Budite malo na svježem zraku – čak i kad je vani prehladno. Jedan od razloga zašto se bolest zimi lakše širi je taj što smo svi u zatvorenom i dijelimo isti zrak. Otvaranje prozora kako bi ušao svježi zrak ili kratki izlazak u šetnju čine čuda za pluća.